higijenicarska sluzba

BANJA LUKA, 26. januara – Banjalučka Higijeničarska služba bi ubuduće trebalo da bude zadužena za hvatanje i transport krupne stoke, kao što su krave ili konji, a za koje se utvrdi da su bez nadzora, što do sada nije bio slučaj.

Ova služba trenutno se primarno bavi prikupljanjem i zbrinjavanjem pasa lutalica, dok su se gradske službe kod krupne stoke snalazile u svakom pojedinačnom slučaju kako su stigle.

Načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Petar Bilčar je rekao da se pripremaju izmjene Odluke higijeničarskoj službi, te da bi se to pitanje trebalo naći na jednom od idućih zasjedanja Skupštine grada.

“Imamo potrebe na terenu da regulišemo taj problem jer je bilo situacija na koje su nailazile gradske službe. Inspekcija i komunalna policija je bila u problemima kada zateknu krupnu stoku koja je puštena i bez nadzora, jer prema trenutnim propisima nema nadležnih za njihov odvoz i zbrinjavanje. Sada ovim izmjenama to pitanje želimo urediti da se zna kako se postupa” – naveo je Bilčar.

Gradska uprava u Banjaluci angažuje privatnu firmu da obavlja poslove higijeničarske službe.

Bilčar je objasnio da ako ona pristane na te dodatne radove, Grad će morati ići na izmjenu postojećeg ugovora.

“Pored toga oni će morati proširiti tehničku opremljenost kako bi bili u mogućnosti da pruzimaju te životinje i voze ih na Manjaču gdje će one najvjerovatnije i biti zbrinjavane, dok se ne utvrdi ko je vlasnik. To je najrealnija opcija” – precizirao je Bilčar.

Ako ne budu bili u mogućnosti da rade taj dodatni posao Bilčar je dodao da će vjerovatno taj dio onda povjeriti Centru za razvoj sela.

Prema njegovim riječima, Centar ima tehničke ali i kadrovsku mogućnosti da se time bavi.

Da je u prethodnom periodu bilo poteškoća u zbrinjavanju krupne stoke koja je bez nadzora potvrđuje i načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove Janko Kecman.

Prema njegovim riječima, najveći broj takvih slučajeva je bilo u Prijakovcima, Ivanjskoj, oko Mišinog hana te u rubnim dijelovima Motika.

“U najvećem broj uslučajeva ljudi puste stoku, koja odluta u tuđe njive i njihovim sugrađanima napravi štetu na usjevima. Mi dobijemo prijavu i moramo reagovati, ali nismo imali propise koje bi nam omogućavali da to uradimo kako treba. Do sada smo se u takvim situacijama snalazili kako znamo i umjemo i najveći teret je bio na ljudima iz veterinarske inspekcije koja se bavila hvatanjem te organizacijom prevoza životinja” – kazao je Kecman.

Napomenuo je da su tražili od Odjeljenja za komunalne poslove da to pitanje zakonski i regulišu te da za taj dio posla bude zadužena higijeničarska služba.

Kada je u pitanju smještaj životinja, Kecman je rekao da su oni po tom pitanju i ranije imali dobru saradnju sa Centrom za selo koje je prihvatalo da preuzme brigu o njima, iako kako kaže to nije bila njihova obaveza.

“To je dovelo do stvaranja novog problema koji takođe treba rješiti. Oni imaju troškove oko njih. Trenutno više od jedne godine imamo tri konja koja se nalaze u Centru i oni plaćaju troškove njihove ishrane i brige oko njih. Utvrdili smo čije su te životinje, ali vlasnik ne želi da ih preuzme” – naglasio je on.

Troškovi su u ovom slučaju, kako kaže, Kecman veliki, a najbolji pokazatelj je kako je dodao da su samo troškovi hvatanja i prevoza životinja koštali Grad 700 KM.

Novi azil za pse

Petar Bilčar je napomenuo da se nada da će uskoro biti odabran izvođač radova za izgradnju novog azila za pse na Manjači.

“Siguran sam da će taj prostor biti jedan od bolje uređenijih azila u kojem će napušteni psi imati humanije uslove za boravak” – kazao je on.

U planu je da se gradski azil za napuštene pse uskoro izmjesti sa sadašnje, neuslovne lokacije u Ramićima na lokalitet Razvojno-edukativnog centra „Manjača“.

Kroz prvu fazu izgradnje predviđeno je da se objekat opremi svom potrebnom infrastrukturom koja podrazumjeva ogradu, struju, vodu, odvode, pristupni put, parking, zvučnu izolaciju od naseljenog dijela, te betonirani, pješčani i travnati deo.

Azil će se prostirati na ukupnoj površini od 20.000 kvadratnih metara, a vrijednost radova u prvoj fazi iznosi 111.000 KM.

U prvoj fazi predviđeno je postavljanje ograde sa ulaznim kapijama, te dovođenje u funkciju jednog objekta koji bi služio za smještaj pasa.

U sljedećoj fazi izgradnje, biće saniran još jedan objekat. Ovaj objekat služiće kao za skladištenje hrane, ali i za karantin, gdje će psi biti pregledani prije smještanja.

(Srpskainfo)