restoran

Za devet mjeseci lani građani Republike Srpske su na hranu i piće u restoranima potrošili više od 48,1 miliona maraka, što znači da je dnevna potrošnja, u prosjeku, premašivala 178.000 KM.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je za tri kvartala prošle godine procijenjeni promet u djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića iznosio 48.131.255, a u istom periodu 2018. godine 43.746.141  KM.

U ovom zavodu podsjećaju da u promet nije uključen PDV, te da analizom nisu obuhvaćeni preduzetnici.

A da sve više trošimo u pomenutim ugostiteljskim objektima, potvrđuje i podatak da je procijenjeni promet u djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića tokom 2016. iznosio nešto više od 40,9 miliona KM, godinu kasnije oko 45,5 miliona, a u 2018. skoro 59 miliona KM.

Dakle, kad uporedimo pretprošlu i 2017. godinu, dolazimo do podatka da je promet povećan za 13,5 miliona KM ili za 29,7 odsto.

Primjera radi, za devet mjeseci lani na hranu i piće u hotelima i restoranima u Republici Srpskoj potrošeno je oko 52.600 prosječnih plata, ili 106.960 minimalaca, ili 126.660 prosječnih penzija.

U ovoj računici ne bi bilo ništa toliko čudno da naši građani žive solidnim standardom i da većina sebi, osim pukog preživljavanja, može da priušti i nešto para za luksuz.

Tako, u RS je lani, od oko 262.780 zaposlenih, za platu od 450 KM i ispod toga nije radilo oko 35.240 njih ili svaki osmi radnik u RS. S druge strane, do iznosa od 700 KM, koliko iznosi trošak hrane za četvoročlanu porodicu u RS, radi čak 129.360 ili svaki drugi zaposleni.

O penzionerskom standardu suvišno je i govoriti, s obzirom na činjenicu da njihov prosjek iznosi tek 380 KM, što znači da dnevno na raspolaganju imaju tek nekih 12 maraka, od čega moraju da izdvoje za režije, lijekove, hranu…

Uprkos pomenutim podacima, promet u ugostiteljstvu očigledno ne ispašta, što potvrđuje i zvanična statistika. Naime, sale i bašte kako restorana, tako i kafana i kafića, prilično su pune, i to tokom cijelog dana, pa čak i u samom špicu radnog vremena.

Prema nekim procjenama, promet u kafanama i kafićima za najmanje duplo veći je od onog u hotelima i restoranima.

Iz Udruženja radnika u ugostiteljstvu i turizmu RS objašnjavaju da su turizam i ugostiteljstvo svugdje u svijetu grane koje bilježe rast i razvoj.

– Domaće nadležne institucije bi u daleko većoj mjeri trebalo da stimulišu turizam, što, dosad, nije slučaj. Dio prihoda u ugostiteljstvu, svakako, dolazi od turista, te od naših ljudi koji rade u inostranstvu, a koji, s obzirom na to da su im ovdje ostale porodice, česte dolaze na ove prostore. Oni, naravno, imaju daleko više para za kafane i restorane, nego naši građani – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Željko Tatić.

Prema njegovim rečima, u kafanama, kafićima, restoranima, hotelima, pare ostavljaju i ljudi koji žive u RS, pa čak i oni koji žive prilično skromno.

– Jednostavno, takav smo narod. Radije ćemo se odreći nečeg prečeg, da nam pretekne nešto novca za kafanu. Tako je bilo oduvijek, a s obzirom na naš mentalitet, tako će najvjerovatnije biti i ubuduće. U ugostiteljskim objektima se ljudi druže, sklapaju poslove, slave rođendane, a u posljednje vrijeme čak i slave – ističe Tatić.

I ekonomisti ističu da su kafane mjesta u kojima se vode poslovni razgovori, dok se poslovi uglavnom sklapaju u restoranima.

– Međutim, pored poslovnih ljudi i onih čiji su džepovi dublji, mušterije ugostiteljskih objekata su i nezaposleni i studenti. Jednostavno, takav smo narod, da ćemo štedjeti na nekim prečim stvarima, samo da bismo otišli u kafić – objašnjavaju ekonomisti.

Među najrjeđim mušterijama ugostitelja su, svakako, penzioneri koji, u najboljem slučaju, sebi mogu da priušte jednu kafu dnevno, uz koju u kafiću pročitaju novine, malo se podruže sa svojim kolegama, i to je to.

Za osam mjeseci popili 70 miliona KM kafe

Građani u Bosni i Hercegovini za prvih osam mjeseci prošle godine popili su kafe u vrijednosti 70 miliona KM. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u pomenutom periodu uvezeno je preko 16,9 miliona kilograma kafe. S druge strane, za pola prošle godine u BiH je uvezeno 74,9 miliona tona alkoholnih pića, vrijednosti više od 83,8 milona KM.

U ovom periodu uvezeno je skoro 65,9 miliona kilograma piva, koje je koštalo 48,3 miliona KM. Uvezeno je i 3,9 tona vina, vrijednosti 15,1 milion KM, te likera, rakije i drugih alkohola sa manje od 80 odsto alkohola, u vrijednosti 16 miliona KM.

(Srpskainfo)