Radnici Poreske uprave Republike Srpske u posljednjih 40 dana rade i u tri smjene, sa radnih mjesta i od kuće, kako bi, pored redovnih obaveza, izvršili sve zadatke koji su nam dodjeljeni usljed sveukupne situacije u vezi sa pandemijom korona virusa i vanrednim stanjem u RS, te što efikasnijom realizacijom donesenih mjera Vlade RS, čiji je cilj ublažavanje posljedica korona virusa na privredu RS, rekao je Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske u intervjuu za banjaluka.net.

On je dodao da radnici Poreske uprave RS dnevno obrade na hiljade dokumenata, te da uspjevaju da na vrijeme izvrše sve dodjeljene zadatke i osiguraju da nijedan poreski obveznik bude uskraćen za bilo koju uslugu koju im Poreska uprava RS može pružiti.

Uredba sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed pojave korona virusa, donijela je brojne olakšice za poslovnu zajednicu u RS, a Poreskoj upravi RS je omogućila da preduzima konkretne korake kako bi pomogli poreskim obveznicima i bili im još više na usluzi. U suštini, šta je propisano tom Uredbom u čijem kreiranju je Poreska uprava RS i Vi kao njen direktor aktivno učestvovali?

Poreske mjere koje su definisane ovom Uredbom obuhvataju produženje roka za podnošenje godišnjih prijava, produženje roka za izmirenje poreskih obaveza, odlaganje ukidanja rješenja o odgođenom plaćanju poreskih obaveza, kao i druge mjere. Propisano je da se rok za podnošenje godišnje poreske prijave za porez na dohodak za 2019. godinu produžava do 30. aprila 2020. godine, kao i rok za podnošenje godišnjeg obračuna doprinosa. Takođe, do 30. aprila je produžen i rok za obveznike komunalne i posebne republičke takse, kao i za poreske obveznike koji su u obavezi da podnose poresku prijavu za registrovano oružje. Pored toga, rok za plaćanje poreza na dobit za 2019., naknade za unapređenje opštekorisnih funkcija šuma, protivpožarne naknade i poreza na dohodak po godišnjoj poreskoj prijavi za porez na dohodak za 2019. produžen je do 30. juna 2020. Što se tiče poreza na nepokretnosti, Uredbom je definisano da će Poreska uprava račune za porez na nepokretnosti izdati najkasnije do 30. juna 2020., a rok za plaćanje prvog dijela poreza na nepokretnost produžen je do 30. septembra 2020., a drugog dijela poreza do 31. decembra 2020.. Olakšica ima i za male preduzetnike, pa je Uredbom propisano da za poreske obveznike kojima je odobren status malog preduzetnika, godišnji porez ne može biti manji od 240 KM, dok ranije taj iznos nije mogao biti manji od 600 KM.

Šta ukoliko neko od poreskih obveznika, zbog poteškoća u poslovanju, ne može da izmiri svoje poreske obaveze do 30. juna, do kada je produžen rok?

Poreski obveznici koji imaju poteškoće u poslovanju, a ne izmire obaveze do 30. juna 2020., mogu Poreskoj upravi podnijeti zahtjev za plaćanje ovih obaveza u ratama do kraja 2020., uz koji prilažu izjavu o poteškoćama u poslovanju. Zahtjev i izjava podnosi se najkasnije do 30. juna 2020. Kamate na obaveze plaćene u ratama se ne obračunavaju.

Vlada RS je privrednicima kojima je zbog mjera u vezi sa korona virusom onemogućen rad iz Fonda solidarnosti počela uplatu poreza i doprinosa za radnike za mart, a isplatiće im i minimalnu platu i doprinose za april. Kakve su obaveze poslodavaca prema Poreskoj upravi RS da bi ostvarili to pravo?

Poslodavci i lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, a koji ispunjavaju uslove propisane Uredbom, podnose Poreskoj upravi pisanu izjavu sa zahtjevom najkasnije do 11. 05.2020. za mart 2020. godine. Poreska uprava, na osnovu Mjesečne prijave poreza po odbitku, izjave poreskog obveznika i spiska pravnih lica i preduzetnika kojima je odlukom Štaba za vanredne situacije zabranjeno obavljanje djelatnosti, dostavlja Ministarstvu finansija podatke o pojedinačnim i ukupnim obavezama po osnovu poreza i doprinosa za mart 2020. godine. Ta isplata je počela polovinom ovog mjeseca.

Što se tiče uplata za april, Uredbom je propisano da poslodavci i nosioci samostalne djelatnosti, a koji ispunjavaju uslove, podnose Poreskoj upravi pisanu izjavu sa zahtjevom najkasnije do 10. 06. 2020. za april 2020. godine. Poreska uprava, na osnovu podataka iz mjesečne prijave poreza po odbitku i izjave sa zahtjevom, dostavlja Ministarstvu finansija pojedinačno za svakog poreskog obveznika podatke o ukupnim platama nakon oporezivanja i ukupnim obavezama po osnovu poreza i doprinosa. U oba ova slučaja neće biti obračuna kamata na kašnjenje u plaćanju.

Šta za Poresku upravu RS znači uvođenje vanrednog stanja u Republici Srpskoj?

Uvođenje vanrednog stanja u Republici Srpskoj za nas, sa formalno-pravnog aspekta, mnogo znači jer smo u prilici da sve mjere koje su do sada predložili Vlada RS i Krizni štab za praćenje stanja u privredi RS možemo realizovati po ubrzanoj proceduri, u skladu sa Ustavom RS. Dakle, uvođenje vanrednog stanja nas svakako čini efikasnijim i bržim u provođenju predloženih mjera i uopšte u djelovanju u trenutnoj situaciji, zbog čega smo od početka i podržavali uvođenje varednog stanja u Republici Srpskoj.

Kako Poreska uprava RS u vrijeme vanrednog stanja i drugih donijetih mjera koje su na snazi vrši kontrole poreskih obveznika?

U trenutnim okolnostima Poreska uprava RS kontinuirano vrši kancelarijske kontrole, dok terenske kontrole inspektori rade od kuće, a na osnovu prikupljene dokumentacije i informacija kojim raspolažu. Kontrole evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa vrše se redovno kod poreskih obveznika koji obavljaju djelatnost, ali u skladu sa mjerama Vlade RS i Kriznog štaba za praćenje štetnih posljedica virusa korona.

Poreska uprava RS je u martu ove godine izvršila 117 redovnih terenskih kontrola i rješenjima naložila plaćanje 2.414.997 KM obaveza. Izvršeno je i 198 redovnih kancelarijskih kontrola, na koje je u ovom periodu stavljen akcenat, te je nakon tih kontrola rješenjima naloženo plaćanje 95.407 KM i izdato sedam prekršajnih naloga. Takođe, izvršeno je i 179 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, nakon kojih su zbog utvrđenih nepravilnosti izdata 74 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 170.500 KM.

Obzirom na vanrednu situaciju u RS, koja je izazvana korona virusom, ali i imajući u vidu i sve mjere Vlade i Kriznog štaba koje se odnose na zabrane obavljanja određenih djelatnosti, prolongiranje rokova za prijavljivanje i plaćanje poreskih obaveza, za očekivati je bilo da dođe do slabije naplate javnih prihoda. Kakva je bila naplata javnih prihoda u martu i od početka ove godine, te kakav je trend u aprilu?

Poreska uprava RS je u prva tri mjeseca ove godine, na račun javnih prihoda RS, prikupila ukupno 598,7 miliona maraka, što je za 23,1 milion KM ili četiri odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od 117,3 miliona KM ili 26,3 miliona maraka manje. U ovoj grupi javnih prihoda, porez na dohodak je naplaćen iu iznosu od 47,3 miliona KM ili 2,2 miliona maraka manje, dok je porez na dobit naplaćen u iznosu od 64,5 miliona KM što je za 23,7 miliona KM manje u odnosu na uporedni period. Kod doprinosa, naplata je iznosila 382,4 miliona KM i veća je za tri odsto nego u istom periodu prošle godine, dok su ostali javni prihodi naplaćeni u iznosu od 98,7 miliona maraka ili 7,5 miliona KM manje. Ovi podaci pokazuju da smo nakon nekoliko godina konstantnog rasta javnih prihoda u RS, došli u situaciju da bilježimo smanjenje prihoda isključivo usljed sveopšte situacije u vezi sa korona virusom, mjera Republičkog kriznog štaba koji je zabranio i ograničio rad određenih djelatnosti, ali i odgađanja plaćanja poreskih obaveza poreza na dobit i poreza na dohodak. Da je to tako pokazuju podaci o naplati javnih prihoda prije i poslije donošenja pomenutih mjera i odluka polovinom marta. Tako je naplata javnih prihoda u prvoj polovini marta iznosila 122,8 miliona maraka što je predstavljalo rast prihoda od 10,6 miliona KM ili devet procenata u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, nakon donošenja mjera, ograničenja i zabrana rada, odlaganja plaćanja poreskih obaveza došlo je do pada naplate javnih prihoda pa je u drugoj polovini marta naplaćeno tek 86,7 miliona KM, što je za 44,7 miliona maraka ili 34 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Dakle, obistinila su se predviđanja da bi kriza izazvana korona virusom kod nas, pa tako i u cijelom svijetu, mogla stvoriti probleme u naplati javnih prihoda, kao što uopšteno ugrožava i sve ekonomije i privrede svijeta, na šta niko nije imun.

Izazvan svim ovim, trend smanjenja naplate nastavljen je i prva 22 dana aprila, pa je naplata javnih prihoda u tom periodu bila manja za 25,7 miliona maraka, u odnosu na prva 22 dana aprila prošle godine. Pad bilježimo kod direktnih poreza i ostalih javnih prihoda, dok je naplata prihoda po osnovu doprinosa u tom periodu aprila na nivou naplate iz tog perioda 2019. godine.

Posmatrajući kumulativnu naplatu od 1. januara do 22. aprila ove godine, naplaćeno je ukupno 722,23 miliona maraka, što je za 48,8 miliona KM ili 6,3 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. I u ovom periodu ja značajno smanjenje naplate direktnih poreza i ostalih javnih prihoda, dok naplata doprinosa bilježi rast od 2,3 odsto u odnosu na uporedni period. Dakle, trend pada naplate nastavljen je i u aprilu, ali opet ponavljam izazvan je isključivo usljed sveopšte situacije u vezi sa korona virusom, mjera Republičkog kriznog štaba koji je zabranio i ograničio rad određenih djelatnosti, ali i odgađanja plaćanja poreskih obaveza poreza na dobit i poreza na dohodak. Očekujemo da će se stanje u naplati koliko toliko stabilizovati kada određene djelatnosti počnu sa radom i kada dospiju rokovi za plaćanje poreskih obaveza.

Da li je završen posao oko povrata poreza i doprinosa firmama u RS koje su povećale plate radnicima na osnovu Zakona o podsticajima u privredi. Poznato je i da je Poreska prava RS veoma brzo reagovala na zaključak Republičkog kriznog štaba da se što hitnije krene sa isplatom.

Poreska uprava RS je nakon zaključka Republičkog kriznog štaba ubrzala obradu preostalih zahtjeva angažujući sve raspoložive resurse da bi taj posao priveli kraju u rekordnom roku, imajući u vidu obim posla oko pojedinačnih provjera i obrada svih tih podataka. Podsjetiću da je novim Zakonom o podsticajima u privredi, propisano da privredni subjekti ostvaruju pravo na podsticaj za povećanje plata u dva obračunska perioda, od kojih je jedan od 1. januara do 30. juna, a drugi od 1. jula do 31. decembra u jednoj kalendarskoj godini. Ukoliko poslodavac u toku jednog obračunskog perioda radniku poveća platu koja bi nakon tog uvećanja bila veća od 550 KM, ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 70 odsto od plaćenih doprinosa na povećanje plate. U slučaju ako je iznos plate radnika jednak ili viši od najniže plate u RS, ali ne prelazi iznos od 550 KM, ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 30 odsto od plaćenih doprinosa na povećanje plate. Poreska uprava provjerava da li je poreski obveznik-privredni subjekt izmirio dospjele poreske obaveze, podnio sve poreske prijave za porez na dohodak i doprinose što obuhvata i provjeru da su isplaćene uvećane plate, ali i da li je početni iznos plate radnika jednak ili viši od najniže plate u Republici Srpskoj i da u obračunskom periodu radnik ima viši iznos plate u odnosu na početni iznos plate. Dostavljanje zahtjeva i obavještavanje Ministarstva privrede i preduzetništva vršeno je elektronskim putem. Podsjetiću da smo sa obradom podataka počeli 17. marta, tj. dan nakon što je tu mjeru predložio Krizni štab za praćenje stanja u privredi.

Ministarstvo privrede i preduzetništva je Poreskoj upravi RS na provjeru ispunjenosti uslova za ostvarenje prava na podsticaj dostavilo ukupno 477 zahtjeva. Od tog broja, Ministarstvu privrede i preduzetništva su dostavljeni podaci o obračunu prava na podsticaj za 445 poreskih obveznika, koji su povećali plate za 12.639 radnika sa ukupno obračunatim pravom na podsticaj od 3.005.802 KM i svi odobreni zahtjevi su isplaćeni.

Vlada RS je donijela i zaključak kojim sugeriše svim zaposlenim u institucijama Republike Srpske da se po principu dobrovoljnosti i solidarnosti odrekne dijela primanja za mart 2020. godine kako bi ta sredstva bila usmjerena u Fond solidarnosti za obnovu RS. Da li su se i u kojem obimu radnici Poreske uprave RS odazvali ovoj sugestiji Vlade RS?

Kao što ste već rekli, Zaključkom Vlade RS je svim zaposlenim u institucijama Republike Srpske sugerisano da se po principu dobrovoljnosti i solidarnosti odreknu dijela primanja za mart 2020. godine kako bi ta sredstva bila usmjerena u Fond solidarnosti za obnovu RS. S tim u vezi, mi smo zaposlenim dostavili obrazac za pismenu izjavu da se u skladu sa Zaključkom Vlade RS sasvim dobrovoljno i bez bilo kakvog pritiska izjasne o spremnosti i samom procentu plate koji su spremni da izdvoje u taj Fond. Od ukupnog broja zaposlenih u Poreskoj upravi RS, dijela plate u određenom procentu odreklo se 87 odsto zaposlenih, odnosno radnici Poreske uprave su se zza Fond solidarnosti ukupno odrekli 92.284 KM, što je u prosjeku 124 marke po jednom radniku.

Koje mjere je preduzela Poreska uprava RS zbog epidemije korona virusa u Republici Srpskoj, kako bi zaštitila poreske obveznike i zaposlene od širenja virusa?

Poreska uprava Republike Srpske je i u ovim teškim uslovima nastavila da radi i bude na usluzi poreskim obveznicima, što je jedan od naših osnovnih zadataka. Poreski obveznici i dalje mogu dolaziti na šaltere Poreske uprave RS, ali uz poštovanje preporuka za sprečavanje širenja korona virusa što podrazumjeva ulazak manjeg broja ljudi istovremenu u prostorije i to sa zaštitnim maskama. Jedna od mjera u borbi protiv širenja virusa korona i zaštite zaposlenih je i skraćeno radno vrijeme šaltera Poreske uprave RS, tako da je rad sa strankama na šalterima skraćen sa 16 na 14 časova.

Pored toga, za naše zaposlene smo obezbjedili zaštitne maske, rukavice i sredstva za dezinfekciju kako bi smanjili rizik od širenja zaraze. Kako proces rada u Poreskoj upravi RS ne bi bio narušen, svakodnevno je na poslu polovina zaposlenih, dok je za najveći broj ostalih radnika Poreske uprave omogućen rad od kuće.

Poreska uprava je omogućila elektronsko podnošenje velikog broja poreskih prijava, kako bi olakšala poreskim obveznicima. Recite nam, šta je urađeno na tom planu i kakva je Vaša poruka poreskim obveznicima u tom smislu?

Na početku ove krize izazvane korona virusom uputili smo poziv poreskim obveznicima da u što većem obimu koriste elektronske usluge koje je Poreska uprava RS omogućila i na taj način daju svoj doprinos u borbi protiv širenja korona virusa. Poreski obveznici u RS koji su registrovani za elektronske usluge Poreske uprave RS mogu elektronskim putem podnositi sve poreske prijave i to: 1002-Mjesečna prijava poreza po odbitku, 1101 -Godišnja poreska prijava za porez na dobit, 1104 – Akontacija poreza na dobit, GPO 11 Godišnja prijava poreza po odbitku, PKT – Godišnja prijava kontrolisanih transakcija, KT-Poreska prijava za komunalnu taksu, PP-ON Poreska prijava za ostale naknade, GRT-Poreska prijava za posebnu republičku taksu i BT-Prijava za boravišnu taksu. Omogućeno je i elektronsko podnošenje Poreske prijave za malog preduzetnika, Obrazac 1007, Akontacija poreza na dohodak, Obrazac 1008 i Godišnje poreske prijave za porez na dohodak, Obrazac 1004.

Pored toga, Poreska uprava RS je ranije pustila u rad i android mobilnu aplikaciju „e-PURS”, pomoću koje poreski obveznici preko svojih mobilnih uređaja mogu pristupiti svojim poreskim evidencijama. Korišćenje i preuzimanje te aplikacije je potpuno besplatno, a aplikacija se može preuzeti sa „Google“ prodavnice upisom naziva aplikacije -“e-PURS”.

I ovom prilikom apelujem na poreske obveznike da i u narednom periodu u što većem obimu koriste elektronske usluge koje je Poreska uprava RS omogućila i na taj način daju svoj doprinos u borbi protiv širenja korona virusa. Ponavljam, i pored svih ovih mjera, nijedan poreski obveznik u RS ne smije i neće biti uskraćen za bilo koju uslugu koju mu može pružiti Poreska uprava Republike Srpske.

(banjaluka.net)