Svakodnevno u razgovoru sa ljudima čujemo da se za nekoga kaže da je “bez dlake na jeziku”, ali teško je sa sigurnošću reći kako je nastao i odakle potiče ovaj izraz, koji se, u istom značenju, upotrebljava i u drugoj verziji – “nemati dlake na jeziku”.

Iako se ne može utvrditi porijeklo ovog izraza, njegovo značenje je poznato – otvoreno, odrješito govoriti, bez ustručavanja reći svoje mišljenje.

Sličan izraz postoji i u njemačkom jeziku, ali ne glasi “nemati dlake na jeziku”, nego upravo obrnuto – “imati dlaku na jeziku” (Haare auf der Zunge haben), a osim toga Nijemci govore i “imati dlaku na zubima” (Haare auf den Zähnen haben).

Ono što se da zapaziti u vezi sa svim tim varijantama jednog te istog izraza, i na nešem i na njemačkom jeziku, jeste da im je zajednička okosnica riječ dlaka, kao i samo značenje, koje se u rječnicima određuje manje-više na isti način.

Za izraze koji se upotrebljavaju u njemačkom jeziku, u frazeološkim rječnicima daje se objašnjenje – uz odrednicu – “imati dlaku na jeziku” (Haare auf der Zunge haben) stoji objašnjenje “imati dugačak jezik”, “biti drzak na jeziku”, a uz “imati dlaku na zubima” (Haare auf den Zähnen haben) – “biti energičan”, “oštro braniti svoj stav, svoje pravo”, “imati oštar jezik”, “biti drzak”.

Postavlja se pitanje kako su se mogla razviti ta u suštini veoma slična značenja fraze u našem jeziku i odgovarajućeg njemačkog frazeologizma. Postoje dvije pretpostavke, koje, po mišljenju struke, nisu naročito uvjerljive.

U nekim našim krajevima postojalo je vjerovanje da onima koji lažu izraste dlaka na jeziku. Tako su majke obično govorile djeci: “Isplazi jezik da vidim lažeš li!” To bi trebalo da znači da oni koji ne lažu, koji, dakle, nemaju šta da kriju, mogu da pokažu jezik, odnosno da govore otvoreno i oštro, bez ustručavanja. A to i jeste osnovni smisao izraza “bez dlake na jeziku”, odnosno “nemati dlake na jeziku”.

Nijemci svoj izraz “Haare auf der Zunge haben”, odnosno “Haare auf den Zähnen haben” dovode u vezu sa pričom o čovjeku koji je želio da se prikaže kao vukodlak, pa je pokazivao žile (vjerovatno i dlake) na jeziku i zubima. Otuda i ono “imati dlaku na jeziku/zubima” nasuprot frazi u našem jeziku: “nemati…”.

Za njemački izraz uvjerljivije je ipak objašnjenje koje se daje u jednom etimološkom rječniku, da je dlaka, odnosno dlakavost iskonska oznaka slobodnog čovjeka. Po tome dlaka na jeziku, ili zubima, znači “slobodan”.

Ako je to objašnjenje tačno, i ako je izraz preuzet u naš jezik iz njemačkog, ostaje otvoreno pitanje kako je njemačko “imati dlaku na jeziku” prešlo u frazu poznatu u nešem jeziku “nemati dlake na jeziku”. Dosad na to pitanje nije nađen uvjerljiv odgovor.

Značenje izraza je poznato – otvoreno, odrješito govoriti, bez ustručavanja reći svoje mišljenje, ali u današnje vrijeme se, u određenim situacijama, često zna reći da su ljudi koji se predstavljaju kao oni “bez dlake na jeziku” zapravo bezobrazni i nekulturni, te da ne poštuju kulturu konverzacije.

(Nezavisne)