Pivo, pored alkohola, koji po određenim kliničkim studijama u manjim količinama djeluje povoljno na kardiovaskularni sistem, ima i određen sadržaj fitohormona koji potiču iz hmelja i koji imaju antikancerogena svojstva.

Jako je dobro zbog silicijuma koji je pogodan za povećanje koštane mase kod žena u starijem dobu, navodi stručnjak za prehrambenu tehnologiju Poljoprivredno stručne službe Kruševac Slađana Cvetković.

Pored toga, pivo osvježava, sadrži mikronutrijente, kalcijum, tako da je sa tog aspekta pivo dobro za piće.

Osnovna podjela je na svijetla i tamna piva. Suštinska razlika je u sirovinama koje se koriste. Za svijetlo pivo se koristi svijetli slad, a za tamno se praktikuje kombinacija različitih vrsta: svijetli, tamni, ali i specijalni karamelni, pečeni, piše Ekapija.

Popularnost ovog pića je jedan od ključnih razloga što su zanatske mikropivare počele da “niču kao pečurke poslije kiše”. Pivo je lako napraviti, kod kuće, od prirodnih sastojaka. Upravo to pivo, bez konzervansa, nepasterizovano, od ječmenog slada, hmelja i kvasca, premašuje sva naša očekivanja. Sve zavisi od toga šta ćemo raditi sa sirovinama i kako ćemo ih sjediniti.

Sirovine koje se koriste u industrijskoj i zanatskoj proizvodnji su manje-više iste. Međutim, zanatska proizvodnja je komplikovanija, jer je mnogo teže napraviti pivo uvijek istog kvaliteta u malim serijama. U Srbiji su sve popularnija i pšenična piva. Glavna razlika između pšeničnih piva i svih ostalih jeste da se udio slada zamjenjuje pšenicom. Nekada i do 60 odsto bude ova supstanca, ističe Cvetkovićeva.

Jednostavan recept

Evo jednostavnog recepta: pet kilograma slada (dvije vrste), 30-40 grama hmelja (dvije vrste), kesica kvasca i voda.

Kada je u pitanju odnos za kuvanje, on bi bio da na jedan kilogram slada ide 3,6 litara vode. Kuvanje slada se obično sprovodi na 66 stepeni, a poslije, kad se procijedi, kuva se na temperaturi ključanja. I sve može da bude gotovo za tri, četiri sata. Pomiješati slad i kvasac, pa sve to sipati u posudu. Fermentacija traje oko deset dana. Da dolazi do ovog procesa, najbolje se vidi po pojavi prstenasto naslaganih mehurića, nakon čega se smesa pretvara u kremastu, smeđu masu, koja bi s vremenom trebalo da splasne, piše Ekapija.

Sljedeći korak je da se pokupi pijena, nakon toga slijedi pretakanje piva čistim crevom. Pretače se samo tečnost iznad guste mase, koja se istaložila na dnu posude. Gusti talog ostaviti u posudi. Predhodno sterilisane flaše napuniti, ali ne do vrha, već ostaviti prazninu od oko 30 mm od grla. U flaše sipati po pola kašičice šećera i sve to ostavite pet dana, da šećer fermentira. Poslije ovog postupka, staviti pivo na hladno i tamno mjesto da se filtrira. Nakon dvije nedjelje, pivo je spremno za upotrebu.

Vrenje kod zanatskog piva traje oko dvije nedjelje, jer je toliko potrebno da bi pivski kvasac pretvorio šećer u alkohol, dok kod industrijskog – to traje jedan dan.

Bilo svijetlo ili tamno, mutno, bistro, ječmeno ili pšenično ukoliko ste ljubitelj piva konzumiranje u umirenim količinama je zdravo. Preporučena dnevna doza piva za pripadnice ljepšeg pola je 0,5 a za muškarce jedan litar, naglašava kruševački stučnjak, piše Ekapija, prenosi Blic.

(Srpskainfo)