S kraja proljeća, već u maju do danas, imali smo više toplotnih talasa sa temperaturama od oko 40 i više stepeni Celzijusa, međutim, subjektivni osjećaj, pogotovo ljudi u gradovima je da je temperatura viša i da je sunce podgrijejalo atmosferu do maksimuma.

Sličnu situaciju imali smo i zimus, kada je vladao osjećaj izuzetne hladnoće iako se temperatura kretala oko nula stepeni, a zašto i kada se to dešava zavisi od više faktora, prije svega od mjesta na kom je osoba kojoj se osjećaj toplote ili hladnoće na poklapa sa stvarnim vrijednostima.

Na snazi su upozorenja i upaljeni su alarmi koji važe, najavili su meteorolozi, do kraja jula na području Srbije, a maksimum od +42 se očekuje u subotu iako mnogi ljudi već sada imaju osjećaj ekstremnih temperatura.

Građani često pomisle da se od njih krije istina kada je u pitanju ljetnja temperatura, međutim, kako je više puta za Blic objasnio meteorolog Marko Čubrilo„temperatura se ne mjeri u centru grada, na betonu, već u hladu, dok svi koji smo okruženi betonom, pogotovo ljudi koji žive u blokovima ili se kreću ulicama tokom najtoplijeg dela dana, imaju osjećaj da je znatno toplije i taj osjećaj ostaje i tokom noći čak i ako temperatura padne u večernjim satima“.

Ovih dana imali smo, na sreću, pad temperature u toku noći, ali je ponovo aktuelan već viđeni scenario kada je i u ponoć i pred zoru toplo, oko 20 i više stepeni.

– Do nedjelje će biti ekstremno, kao što je zapadnoj Evropi gdje su temperature 41, 42 i više stepeni. Biće ovdje lokalno i do +39, pogotovo do petka i ponovo sljedeće srijede, kada se očekuju najtopliji dani u ovom toplotnom talasu. Ali, ovo je najtopliji dio ljeta, julske vrućine nam donose do +38-39 stepeni, u hladovini naravno, a na suncu će biti znatno više. Temperatura se mjeri u hladovini, postoje uniformisani uslovi za merenje. Toplotni talas će potrajati do početka avgusta, ima naznaka za osveženje krajem jula, ali ne djeluje kao nešto specijalno. Još ćemo se družiti sa suncem – kaže Marko Čubrilo.

Kako je Blicu objašnjeno, recimo, ako je na Paliću, pored jezera, +34 stepena, u centru Subotice je sigurno oko 37 stepeni, a osjećaj ljudi u gradu može biti da je više od +40 stepeni. Najveći uticaj na to imaju zagrijanost betona, vlažnost vazduha i vjetar. Na primjer, trenutno je vlažnost vazhuha veća od 20, čak je blizu 30 što stvara osjećaj da ne može da se diše. Kada je vlaga 10 ili 15 odsto tada imamo realniji osjećaj za temperaturu vazduhu, međutim i tada subjektivni osjećaj može da stvori iluziju o izuzetno ekstremnoj temperaturi ukoliko smo pregrijani ili se nalazi u uslovima koji povećaju taj osjećaj.

Pravilnik prema kom se računa subjektivni osjećaj uzima u obzir osobu koja hoda u sijenci i zanimljivo je što su na jednom od sajtova na kome su prikazane vrijednosti objektivnih i subjektivnih temperatura, lični osjećaju prikazani za sve gradove u Srbiji i Evropi uglavnom nižim vrijednostima od stvarne temperature.

– Na subjektivni osjećaj utiče i asfalt, beton, zračenja i mnogi drugi parametri. Ako neko osjeća da je toplije nego što su zaista vrijednosti temperature vjerovatno je izložen zračenju sa svih strana. Vjetar je slab i nema cirkulacije vazduha. Takav osjećaj uz zaiste visoke temperature imaćemo do kraja subote, a onda postoji mogućnost za blagi pad temperature – objašnjava sagovornik sa Palića.

Na različite podatke svakako utiče i način na koji se subjektivni osjećaj mjeri, a za to postoje i formule. Na kalkulaciju osjećaja utiče i brzina vjetra, stepen oblačnosti, površina tijela izložena suncu, odjeća koju osoba nosi i od kog je materijala.

Proračuni i formule, mogu biti izuzetno korisne u vrijeme toplotnih talasa, jer je na osnovu njih moguće predvidjeti opasnosti povezane sa zdravstvenim problemima, poput toplotnog udara, dehidratacije, toplotne iscrpljenosti, grčenje mišića i drugih tegoba.

U ZZJZ Subotica su ranije objasnili da nije samo temperatura vazduha opasna, već i vlažnost vazduha, jer kada je visoka znoj tijela će teže da isparava i tada ljudi ostaju bez prirodnog načina rashlađivanja koji je vrlo efikasan.

Na zdravstvene teškoće i subjektivni osjećaj uvećane toplote utiče i omorina, kada se desi spoj povećane vlažnosti vazduha i promjenjivo vrijeme sa čestim lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Teško dišemo, a lako se znojimo i imamo osjećaj da je temperatura veća nego što jeste.

Objektivna temperatura

Prema pravilniku meteorologa podaci o temperaturi se dobijaju mjerenjima u meteorološkim stanicama koja mora da ispuni sledeće uslove: da je na travi, na visini od dva metra i da ima meteorološki zaklon. Veoma mali broj ljudi može u toku dana da ispuni iste ove uslovi tokom kretanja i zato se subjektivni osjećaj razlikuje od objektivnog.

Granice i osjećaji

Pri temperaturi od +30 i relativnoj vlažnosti vazduha od 30 odsto imaćemo osjećaj na granici između omorine i koliko-toliko prijatnog vremena. Subjektivni osjećaj će biti da je oko 32-33 stepena, što je skoro kao tjelesna temperatura. Već pri vlažnosti od 40 odsto osjećaj neugodsti će rasti i mislićemo da je +35 stepeni, dok će na stvarnih 35 i više stepeni sa relativnom vlažnošću vazduha od 45 odsto, subjektivni osjećaj biti kao da je +45 stepeni.

Savjeti i promaja

Ljekari poručuju da je najbolje tokom toplotnih talasa sa visokim procentom vlažnosti vazduha pronaći zaklon od prevelike vrućine. Neophodno je piti puno vode i smanjiti fizičku aktivnost. Zaklone od toplote je najbolje tražiti van dometa sunca, u prirodnim sijenkama, ispod drveća jer je tamo osjećaj temperature uvijek manji za pet do 10 stepeni, što je značajna razlika. Prozore držati otvorene dok spoljašna temperatura ne premaši unutrašnju. Istina da otvaranje prozora i vrata izaziva promaju ali je u pitanju lažni osjećaj svježine jer na taj način se unosi vlaga i toplota, što će se najbolje osjetiti uveče kada neće biti moguće rashladiti prostorije.

(Srpskainfo)

1 komentar

Comments are closed.