BANJA LUKA, 15. aprila -Poljoprivrednici će od ove sedmice moći da konkurišu za oko milion maraka podsticaja iz budžeta Grada i za razliku od ranijih godina, kada je u fokusu bila izgradnja objekata ili nabavka mehanizacije, ovaj put će više od pola tog novca biti namijenjen ratarima, povrtarim i voćarima, za direktnu proizvodnju hrane.

Promjena mjerila po kojima se raspoređuje novac za subvencije poljoprivrednicima je došla nakon vanrednog zasjedanja Skupštine grada i predstavlja jednu od ekonomskih mjera Grada kojim se pokušavaju ublažiti negativni uticaju na privredu zbog pojave virusa korone.

Za sprovođenje ove odluke zadužen je Centar za razvoj poljoprivrede i sela iz kojeg poručuju da će javni poziv biti otvorena u toku ove sedmice.

-Pripremljen je i novi pravilnik za raspodjelu tog novca koji je upućen gradonačelniku na odobravanje i u narednim danima očekujemo da ćemo dobiti njegovu saglasnost. Nakon toga idemo u objavu javnog poziva i smatram da će se to desiti u ovoj sedmici. Biće otvoren 30 dana, s tim da će se za povrtarske kulture to ograničiti sa majem jer se tada završava povrtarstvo – objasnio je direktor Centra Draško Ilić.

Kazao je da je pravilnik koncipiran tako da će od milion maraka, koje su na raspolaganju, čak 585.000 KM biti usmjereno na proizvodnju hrane za ljude i životinje.

-Planirali smo da ratarsku prozvodnju podržimo sa 200.000 KM i to se odnosi na nabavku sjemena koja poljoprivrednici na našim prostorima uglavnom siju i to pšenice, kukuruza, raži, zobi, te heljde. Sufinansiranje nabavke mineralnih đubriva podržaćemo sa 100.000 KM, dok će za plasteničku prozivodnju i povrtarstvo biti izdvojeno 140.000 KM. Tim novcem će se moći nabaviti semena povrtarskih kultura i rasade i mineralna đubriva koja to prate -precizirao je on.

Ostatak novca će biti usmjeren na podršku animalnoj prozivodnji, nabavku krupne i sitne mehanizacije i za podršku proizvodnje kornišona.

Napomenuo je da ova pomoć nije usmjerena samo na proljetnu, već i na jesenju sjetvu prošlu.

– Kroz ovaj javni poziv mi ćemo prihvatiti i račune za nabavku sjemena koja su posađena kroz ozime kulture. Na primjer, za sufinasiranje sjemena strnih žita sjemenske djeteline, heljede, vještačkog đubriva i hemijskih zaštitnih sredstva, prihvatamo fakture i fiskalne račune za nabavljeni materijal od ovlaštene institucije za nabavku i distirbuciju ove robe od 1. septembra 2019. godine kada je počela jesenja sjetva do datuma prijave za ovaj javni poziv. Isto tako, na ovaj javni poziv će se moći prijaviti i oni koji planiraju da siju ove jeseni – naveo je on.

Objasnio je da ovim novcem Centar može sufinansirati do 50 odsto iznosa aplikacije.

Isto tako, naglasio je da se po kategorijama razikuju maksimalni iznosi koji mogu biti dio subvencija.

-Jedno gazdinstvo za ratarsku proizvodnju može maksimalno da konkuriše u iznosu do 6.000 KM, za povrtarske kulture biće do 200 KM, za sufinasiranje uzgoja u plastenicima od 5.000 KM za nekomercijalnu prozivodnju pa do 7.000 KM. Za nabavku mašina kao što su traktori ili kombajni, u zavisnosti od veličine, maksimalni izosi se kreću od 3.000 KM do 20.000 KM, a za opremu u animalnoj proizvodnji od 2.000 KM do 12.000 KM – precizirao je Ilić.

Istakao je da za subvencije mogu da konkurišu registrovana poljoprivredna gazdinstva, komercijalna i nekomercijalna, te fizička i pravna lica.

U ovoj godini je zbog aktuelne epidemiološke situacije došlo i do još jedne izmjene, smanjen je obim dokumentacije koje poljoprivrednici treba da prilože kod konkurisanja.

-Tražićemo osnove dokumente, prije svega one koji dokazuju identitet osobe koja konkuriše. Isto tako tražićemo da se priloži i izjava koja govori da će novac biti utrošen samo za onu namjenu za koju je i odobren. Naša komisija će obilaziti sve one koji dobiju naše podsticaje i ukoliko utvrdimo nenamjensko korištenje sredstva, takve ćemo sankcionistati. Moraće vratiti novac koji su dobili i biće stavljeni na crnu listu i neće moći narednih deset godina da konkurišu za ova sredstva. Isto tako ako neko hoće da konkurište za sredstva kako bi kupili traktor moraće biti registrovani u APIF-u ali i u bazi podatak Centra za razvoj sela  – naveo je on.

(Srpskainfo)