posljedice-sjedilačkog-načina-života

Danas je sjedilački način života zastupljen više nego ikad jer osim što najmanje 8 sati provedemo za računarom, često i na posao idemo autom, a slobodno vrijeme provodimo ležeći ili sjedeći ispred televozora. Svjesni smo da cjelodnevno sjedenje može biti štetno po naše zdravlje, ali novija istraživanja pokazuju kako nedovoljno kretanje  može imati puno veće posljedice nego što smo očekivali.

Istraživanja povezuju hronično sjedenje sa zdravstvenim problemima poput povišenog krvnog pritiska, visokog šećera u krvi i povišenih nivoa holesterola. Sjedilački način života povećava rizik od srčanog, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 ali i depresije, anksioznosti i poremećaja apetita.

Ipak, prvi signal koji nam tijelo šalje kada predugo sjedimo jesu bolovi u leđima, vratu i ramenima. Privremeni bolovi se postepeno mogu razvijati u hroničan bol kao posljednica prevelikog opeterećenja kičme i gubitka mišićne mase. Pored neugodnog bola u vratu i leđima, zbog slabe prokrvljenosti dolazi do smanjenog dotoka krvi u mozak zbog čega često osjećamo pad koncentracije i umor. U većini slučajeva, veliki broj osoba se odluči da trpi bolove ili poseže za tabletama kako bi ublažili bol koje najčešće dovode do dodatnih posljednica.

Bolovi u vratu i leđima

Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, bol u leđima se javlja kod svake treće osobe. Uzorci bolova u leđima mogu biti raznoliki, ali statistički se najčešće radi o dugotrajnom sjedenju sa nepravilnom položajem leđa i vrata. Zbog nedovoljne brige i neadekvatnog liječenja čak 60% osoba osjeti posljedice po svoje zdravlje. Sjedenje nije prirodan položaj,  a ljudska kičma ima oblik slova S kako bi se smanjio pritisak na nju. Nepravilnim držanjem kičma se postavlja u položaj slova C čime se povećava pritisak i dolazi do njenog progresivnog propadanja.

Najčešći uzročnik bolova u donjem dijelu leđa je takozvani posturalni stres. Posturalni stres se javlja usljed lošeg zaobljenog položaja leđa prilikom sjedenja čime ona trpe i do 90% više pritiska u odnosu na stajanje. Lošim držanjem takođe dolazi do kompresije diskova kičme, što može dovesti do prerane degeneracije što rezultuje jakim bolovima.

Mišići i kosti

Nedostatak kretanja u kombinaciji sa prekomjernim sjedenjem može učiniti mišiće tijela slabim i mlohavim. Prekomjerno sjedenje uzrokuje smanjenu pokretljivost kukova koji vremenom propadaju i postaju lomljivi, a nedostatak fizičke aktivnosti dovodi i do stradanja kostiju i zglobova te njihovog oticanja. Kosti vremenom postaju porozne i krhke, a najčešća posljednica sjedilačkog načina života je osteoporoza.

Mentalno zdravlje

Sjedilački način života ima negativan uticaj i na metalno zdravlje. Nedostatak fizičke aktivnosti dovodi do depresije i anksioznosti usljed nedostatka hormona endofrina i serotonina. Fizička aktivnost potiče proizvodnju ovih hormona, a njihov nedostatak vodi do problema sa pamćenjem, depresije i gubitka apetita. Nedovoljno kretanje dovodi do nakupljanja viška kilograma te se povećava rizik od pretilosti.

Prevencija bolesti uzrokovanih sjedenjem

Kako biste spriječili nastanak i razvoj mnogih bolesti uzrokovanih sjedenjem potrebno je naravno – da se više krećete. Svjesni smo da nam današnji tempo života i količine obaveza to ponekad ne dopuštaju ali svakodnevnim praktikovanjem određenih navika možete mnogo uticati na svoje zdravlje i spriječiti dodatne komplikacije.

Pravilno držanje

  • Svaku pauzu iskoristite na kretanje bez obzira koliko one bile kratke kako biste poboljšali cirkulaciju. Posebnu pažnju obratite na svoj položaj tijela dok sjedite. Leđa bi trebalo da stoje u ispravnom položaju, obe noge treba da dodiruju pod a ramena opuštena. Izbjegavajte položaje u kojima vam je kičma savijena, na taj način stvarate dodatni pritisak na donji dio kičme i oštećenja diskova.
  • Dok vozite obratite pažnju da imate odgovarajuću potporu za donji dio leđa. Ukoliko vozite duže relacije omogućite sebi kratke pauze kako biste se protegnuli.
  • Spavajte na madracu koji je dovoljno čvrst kako bi obezbjedio odgovarajuću potporu čitavom tijelu kao i pravilan položaj kičme.

pravilno-držanje

Krećite se više!

Bolovi u leđima i vratu mogu nas često natjerati da dan provedemo u krevetu ne pomjerajući. Ipak, dokazano je da fizička aktivnost i kretanje mogu vam pomoći pri tretiranju i ublažavanju bola. Ovakva ideja se može činiti otežanom u početku, ukoliko su bolovi zaista jaki pa pokušajte da se pokrenete svaki put kada osjetite olakšanje, nakon čega možete pokušati sa dužim šetnjama vani.

Joga ili pilates mogu biti efektivan načim prevencije i tretiranja bola u leđima uzrokovanog sjedenjem. Ukoliko se odlučite za jogu izbjegavajte prezahtjevne položaje koje će izazvati dodatno opterećenje za vaša leđa ili vrat. Pilates se pokazao kao odličan način da ublažite bolove u leđima i vratu te je odličan izbor ukoliko se borite sa bolom ili ga želite izbjeći.

Kako ublažiti bolove?

Prekomjernim sjedenjem neminovno će se javiti bolovi u donjem dijelu leđa ili u predjelu vrata ili ramena. Većina nas u ovim slučajevima poseže za tabletama protiv bolova i tada pravimo još veći problem po zdravlje. Osim što stvaraju ovisnost, tablete protiv bolova djeluju toksično na zdravlje jetre i bubrega.  Umjesto konstantnog uzimanja sintetičkih farmaceutskih preparata nastojte da kad god ste u prilici priuštite sebi masažu kod fizioterapeuta ili kiropraktičara. Masaža će poboljšati cirkulaciju i efikasno djelovati protiv bolova i grčeva mišiča.

(Srpskainfo)