BANJA LUKA, 11. maja – Sa predsjednikom Gradskog odbora Demosa u Banjaluci i šefom Odjeljenja za prostorno uređenje u Gradskoj upravi Slobodanom Stanarevićem za banjaluka.net razgovarali smo o aktuelnim političkim i društvenim pitanjima.

Na početku intervjua, on se osvrnuo na funkcionisanje banjalučkog odbora Demosa tokom krize zbog epidemije korona virusa.

“Gradski odbor Demosa, kao i sve, funkcionisao je veoma teško, bez direktnih kontakata, od mjesnih odbora do samog Predsjedništva. Komunikacija se uglavnom odvijala preko telefona, pa nam sada ublažavanje ovih mjera dođe kao bar djelimična olakšica u ostvarivanju bilo kakvog neposrednog kontakta”, kaže Stanarević.

Iako se pojam društvene odgovornosti uglavnom vezuje za poslovnu sferu, može li se takva dimenzija, u izazovnim periodima poput ovog, očekivati i od političkih stranaka?

Što se tiče društvene odgovornosti, naravno da mora biti na najvećem nivou. Sve stranke treba da prednjače u tome, a pogotovo iz vlasti, jer je na njima najveća odgovornost za svaki aspekt društva i dešavanja.

Pojedini mediji su vam pripisivali ambiciju da peuzmete funkciju predsjednika Demosa na republičkom nivou. U kakvim ste odnosima sa Nedeljkom Čubrilovićem i šta je realnost, s vašeg stanovišta, kada je o tome riječ?

Čubrilović je tvorac DEMOS-a i od njega treba učiti, slušati, pamtiti. Za mene je g. Čubrilović institucija i tako će biti dok se bavim politikom. Naši odnosi su izvanredni. Što se tiče ozbiljne političke priče, djelujemo kao otac i sin, mada ja imam malo drugačiji stil od njega, ali suština je ista. Što se tiče opuštene priče, tu smo kao drugari i vrlo dobro se razumijemo. Kad Čubrilović odluči da se povuče, ja sigurno neću biti kandidat za to mjesto, jer politika se živi, a ja ne osjećam to kao prioritet.

Pojavljivale su se i tvrdnje da ste otvoreni za mogućnost povratka u DNS. Šta mislite o takvim teorijama?

Napraviti svoju stranku, proći kroz period stvaranja Demosa i onda otići u bilo koju stranku – po meni, to može da uradi samo lud čovjek. U svim partijama imam prijatelje, pa i u DNS-u, tako da će na tome ostati. Demos je moja priča, a ostale – neka, hvala.

Sada je već izvjesno da lokalni izbori neće biti odgođeni i da će se održati 4. oktobra. Da li će banjalučki odbor Demosa čekati da se stabilizuje zdravstvena situacija u gradu ili će uskoro početi sa pripremama za kampanju? Imate li u ovom momentu iskristalisana kadrovska rješenja za listu kandidata za odbornike?

Izbori u oktobru su prvi i najvažniji test za moju stranku. Čekamo još popuštanje mjera, da bar održimo Predsjedništvo, da možemo razgovarati o kandidatima za listu, politikama koje ćemo zastupati i načinu kampanje koji ćemo raditi. Cilj je da ostanemo druga stranka, a kandidati koji budu na listi to će i potvrditi. Za mene će sve ispod 10.000 glasova biti loš rezultat. Moje ubjeđenje je da mi za četiri godine treba da imao kandidata za gradonačelnika, pa sada kampanju na tome i postavljamo.

Koliko je utemeljen utisak da je politički prostor koji na gradskom nivou zauzimaju koalicioni partneri SNSD-a zahvatio intenzivan proces usitnjavanja i da bi se, zbog sve većeg broja stranaka koje pretenduju na isto ili slično glasačko tijelo, to moglo nepovoljno odraziti na njihove rezultate?

U pravu ste da niz političkih subjekata u koaliciji ima slično biračko tijelo. SNSD ima kandidata za gradonačelnika i tu su u startu u velikoj prednosti nad nama ostalim. Međutim, lokalni izbori mnogo zavise od kandidata na listi, koji za nas iz manjih stranaka čine 90 odsto rezultata, tako da će onaj ko napravi dobru listu imati i dobar rezultat. Neke stvari su logične – da će moj Stojko, naravno, glasati za mene, iako je „crveni“ 20 godina, a takvih ima u svim strankama.

Kako će na domete Demosa uticati „gužva na terenu“ u predstojećoj višestranačkoj utakmici?

Demos obožava gužvu na terenu, jer je navikao na tvrdu igru u duelu.

Odjeljenje za prostorno uređenje u banjalučkoj Gradskoj upravi, na čijem ste čelu, na početku ove godine imalo je rekordne prihode. Da li je stagnacija koja je zahvatila mnoge sfere društva tokom epidemije zaustavila taj rast? Na koji način je, kada se stvore uslovi, moguća konsolidacija u ovom domenu?

Odjeljenje kojim rukovodim u ovom mandatu “razbilo” je sa prihodima i za grad ukupno prikupilo preko 50 miliona KM. Naravno da je korona to „zakočila“, ali ja sam optimista i smatram da neće biti većeg pada, jer vidim u pripremi veći broj objekata, od toga par kapitalnih, sa preko 10.000 kvadrata. Kupci stanova su se vjerovatno malo prepali, ali normalizacija života vratiće i taj element razvoja grada na mjesto kojem je bio, jer, ko mora, taj će kupiti, a ko ima ušteđevinu boji se inflacije, pa je najsigurnije kupiti nekretninu, a u našem gradu stanovi će uvijek biti na cijeni. Ako bilo šta zapne u realizaciji razvoja grada, Gradska uprava će reagovati pametno i odmah, jer smo spremni na sve.

(banjaluka.net)