odlazak

U proteklih sedam godina više od 700.000 radnih mjesta otvoreno je u području Zapadnog Balkana, ali se istovremeno nastavljen odliv kadra u alarmantnim razmjerama.

Na to upozoravaju iz Savjeta za regionalnu saradnju – RCC, navodeći da to pokazuju zvanični podaci.

Odliv mozgova je, smatraju, najveći problem sa kojim će se regija tek zaista suočiti. Nezaposlenost u ovoj regiji je, istovremeno, zvanično smanjena sa oko 23 odsto na sadašnjih 16 odsto, ali veliki dio stanovništva Zapadnog Balkana nije imao nikakve koristi od tog poboljšanja na tržištu rada.

– Na primjer, samo 4,3 odsto novostvorenih radnih mjesta zauzeli su mladi do 24 godine života, a njima jako često treba do dvije godine da nađu svoj prvi posao – navela je nedavno generalna sekretarka Saveta Majlinda Bregu, tokom konferencije “Zapošljavanje – nijanse sive na zapadnom Balkanu: regionalne perspektive o otvaranju većeg broja boljih radnih mjesta” održane u Sarajevu.

Dodala je da je do pada stope nezaposlenosti došlo i zbog toga što su ljudi počeli da se samozapošljavaju, kako bi mogli da prežive.

Po njenim riječima, ova regija se suočava sa ozbiljnim demografskim izazovima, s obzirom na to da je u proteklih pet godina ostala bez više od 400.000 radno sposobnih ljudi.

– Negativan prirodni priraštaj nije jedini koji na to utiče. Odliv mozgova je najveći izazov nove decenije što bi toslenostrebalo da oblikuje i diktira trenutne i buduće politike kada su u pitanju ekonomije ovih zemalja. Drugi bitan izazov je neusklađenost između vještina koje sistem obrazovanja daje mladima i onoga što traži tržište rada. Sistem obrazovanja treba da se radikalno promijeni i dovede u pitanje konvencionalno razmišljanje da je osnovna svrha obrazovanje da se stekne znanje i okrene se prema obrazovanju koje ima primarno ekonomsku vrijednost – smatra Bregu.

Po posljednjem istraživanju Balkanski barometar, koje godišnje priprema RCC, emigracija će nastaviti da igra ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti ove regije, sa jedne strane negativno, kroz hronični nedostatak kvalitetne radne snage na tržištima rada ovih zemalja, a sa druge strane pozitivno, smanjujući nezaposlenost, te povećavajući doznake iz inostranstva koje su važan izvor prihoda za ekonomije zapadnog Balkana.

Sve je teže i da se nadoknade gubici u ljudskom kapitalu, s obzirom na to da strana tržišta rada gotovo isključivo traže visoko kvalifikovane radnike iz ovog regiona.

Po tim podacima, lani je oko 39 odsto populacije zemalja ove regije razmatralo mogućnost da ode i da živi i radi u inostranstvu, dok nešto više od polovine stanovništva o tome tada nije razmišlja.

Najmanje ljudi razmišljalo je da napusti Crnu Goru, gdje se oko 64 odsto ispitanika tako izjasnilo, dok jedino Albanija imala više stanovništva koje želi da ode – 50 odsto, od onih koji to ne razmatraju – 47 odsto.

U BiH je nešto više od trećine stanovništva razmišljalo o odlasku u inostranstvu radi posla.

Istraživanja pokazuju i da više od dvije trećine građana ove regije i dalje prepoznaje nezaposlenost kao najveći problem, a veliki problem je i to što je znatno više nezaposlenih žena nego muškaraca – gotovo polovina radno sposobnih žena ne radi, dok je to među muškarcima jedan od četiri radno sposobna.

Generalna sekretarka RCC je ukazala i da, zavisno od zemlje, oko 18 do 30 odsto građana Zapadnog Balkana radi u sivoj ekonomiji, da nisu prijavljeni, te da će pronalaženje rješenja tog problema biti u fokusu trogodišnjeg projekta Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja ESAP 2.

 Podsjetila je da je prva faza ovog projekta u prethodne tri godine pomogla vladama i institucijama regiona u domenu zapošljavanja, dok će u fokusu druge faze biti pronalaženje načina za smanjivanje neprijavljenog rada i njegov prelazak na prijavljen rad.I šef Delegacije EU u BiH Johan Satler ocijenio je ranije da su poteškoće u vezi s nezaposlenošću najveći problem građana i BiH i obližnjih zemalja i da su povezane s korupcijom i nepotizmom. Po njegovim riječima, oko 20 odsto građana BiH nije imalo mogućnost da plate račune u toku prošle godine.

Po podacima Agencije za rad i zapošljavanje, trenutno se oko 403.000 nezaposlenih osoba nalazi na evidencijama u BiH, što je u odnosu na isti period prethodne godine manje za 3,2 odsto.

(Srpskainfo)